Ipak, nisu sve prirodne masti jednako dobro istražene. Za neke postoje podaci koji podupiru pojedine tradicionalne primjene, dok se za druge najveći dio koristi temelji na dugogodišnjem iskustvu. Prirodno također ne znači automatski potpuno bezopasno jer biljni ekstrakti, eterična ulja i drugi sastojci mogu izazvati iritaciju ili alergijsku reakciju.

POGLEDAJ VIDEO: Zdravlje i priroda

Nevenova mast vjerojatno je jedan od najpoznatijih pripravaka za svakodnevnu njegu kože. Najčešće se koristi na suhim, grubim i ispucalim dijelovima, primjerice rukama, laktovima, koljenima i petama, ali i kod blažih iritacija.

Masna podloga pomaže stvoriti zaštitni sloj na površini kože, čime se smanjuje gubitak vlage. Upravo zato nevenova mast može biti korisna tijekom zime, kada kombinacija hladnog zraka izvana i grijanja u zatvorenim prostorima dodatno isušuje kožu.

Neven se tradicionalno koristi i kod manjih površinskih oštećenja kože, no ozbiljne rane, opekline ili znakovi infekcije nisu nešto što bi trebalo liječiti samo mazanjem biljnih pripravaka.

Gavezova mast nešto je drukčija jer se češće koristi kod modrica, nagnječenja i manjih uganuća nego za klasičnu njegu suhe kože. Europska agencija za lijekove navodi tradicionalnu uporabu određenih pripravaka korijena gaveza za ublažavanje simptoma manjih uganuća i modrica.

Zbog toga se gavez često nalazi u sportskim i biljnim mastima koje se umasiraju u područje oko bolnog mišića ili zgloba. Takva masaža može dodatno pružiti osjećaj ugode, ali kod ozbiljnije ozljede nije zamjena za pregled.

Kod gaveza je posebno važan oprez. Pripravci se koriste izvana i prema uputama proizvoda, a ne nekontrolirano na velike površine kože. EMA za određeni standardizirani pripravak navodi i ograničenu, kratkotrajnu primjenu.

Arnika je još jedan tradicionalni izbor za modrice i područja koja bole nakon udarca ili fizičkog napora. Često se nalazi u gelovima i mastima namijenjenima sportašima ili ljudima koji nakon napornog dana osjećaju težinu i bol u mišićima.

Najčešće se nanosi na neoštećenu kožu i lagano umasira. Ne bi je trebalo nanositi na otvorene rane, a kod osjetljivih osoba može izazvati crvenilo ili kontaktni dermatitis.

Kod veće otekline, jake boli ili nemogućnosti normalnog pokreta važnije je isključiti ozbiljniju ozljedu nego pokušavati problem riješiti samo arnikom.

Kamilica je poznata po umirujućem djelovanju i često se nalazi u proizvodima za osjetljivu i nadraženu kožu. Kreme i masti s kamilicom mogu biti ugodne kod blagog crvenila, osjećaja zatezanja ili kože koja lako reagira na vanjske čimbenike.

Takve su formulacije često namijenjene područjima koja su isušena ili izložena čestom pranju.

Ipak, osobe alergične na biljke iz porodice glavočika trebale bi biti opreznije jer biljni pripravci mogu izazvati alergijsku reakciju.

Crni kim, odnosno Nigella sativa, sve je češći sastojak proizvoda za problematičnu i suhu kožu. Ulje dobiveno iz njegovih sjemenki prirodno je masno pa može omekšati suhu površinu kože i ublažiti osjećaj zatezanja.

Na internetu se crnom kimu pripisuje velik broj učinaka, uključujući pomoć kod akni, dermatitisa i gljivičnih problema. Međutim, za mnoge takve tvrdnje dokazi su još ograničeni pa ga treba promatrati prvenstveno kao dodatak njezi, a ne zamjenu za ciljanu terapiju.

Kod gljivičnih infekcija, primjerice, standardni antimikotici imaju jasnije dokazanu ulogu od biljnih masti.

Aloe vera najčešće se prodaje kao gel, ali je čest sastojak krema, balzama i masti. Posebno je popularna nakon boravka na suncu jer daje osjećaj hlađenja i hidratacije. Može biti ugodna i kod kože koja je blago nadražena nakon brijanja ili duljeg izlaganja toplini.

Kod opeklina od sunca ipak je najvažnije kožu maknuti sa sunca, rashladiti je i unositi dovoljno tekućine. Jaka opeklina s velikim mjehurima ili izraženim općim simptomima zahtijeva ozbiljniji pristup.

Čajevac je poznat po eteričnom ulju koje se često dodaje proizvodima za masnu i kožu sklonu nepravilnostima. Prema američkom Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje, postoje ograničeni dokazi da lokalno primijenjeno ulje čajevca može pomoći kod akni i atletskog stopala, ali potrebno je više kvalitetnih istraživanja.

Važno je da se čisto eterično ulje ne koristi nekontrolirano i u velikim količinama jer može izazvati iritaciju. Čajevac se ne smije gutati.

Za svakodnevnu primjenu obično je jednostavnije koristiti gotov proizvod u kojem je koncentracija već prilagođena primjeni na koži.

Kantarion, odnosno gospina trava, tradicionalno se nalazi u uljima i mastima koje se koriste za njegu suhe i nadražene kože. Često se nanosi nakon manjih površinskih iritacija ili na mjesta koja su ispucala. Njegova je baza uglavnom vrlo masna pa može biti korisna i jednostavno zato što sprječava dodatno isušivanje kože.

Kod kantariona treba imati na umu mogućnost povećane osjetljivosti na sunce kod određenih pripravaka, pa tretirano područje nije pametno odmah izlagati jakom UV zračenju.

Koloidna zob jedna je od zanimljivijih opcija za vrlo suhu i svrbežnu kožu. Američka akademija za dermatologiju navodi kupke s koloidnom zobi među mjerama koje mogu privremeno ublažiti suhu i svrbežnu kožu, uključujući kod nekih oblika ekcema.

Takvi proizvodi obično su nježni, a često se formuliraju bez mirisa, što može biti važno za osjetljivu kožu.

Kod svrbeža općenito dermatolozi preporučuju i guste hidratantne kreme ili masti bez mirisa jer parfemi i agresivni sastojci mogu dodatno nadražiti kožu.

Shea maslac jedna je od najboljih opcija kada je glavni problem izrazita suhoća. Vrlo je gust i bogat pa ga ljudi često koriste za ispucale pete, laktove, zanoktice i suhe ruke. Ne djeluje prvenstveno tako da „liječi“ određenu bolest, nego stvara zaštitni sloj i omekšava kožu.

Posebno može odgovarati nakon tuširanja. Ako se nanese dok je koža još lagano vlažna, mast ili balzam pomaže zadržati dio vode u površinskim slojevima kože.

Kokosovo ulje često se koristi kao prirodan emolijens. Može biti korisno na suhim rukama, nogama ili tijelu jer omekšava kožu i smanjuje osjećaj zatezanja. Ipak, nije idealno za svakoga. Osobama koje imaju vrlo masnu kožu ili lice sklono začepljenju pora teški uljni proizvodi ponekad ne odgovaraju.

Zato je kokos često bolji izbor za izrazito suhe dijelove tijela nego kao univerzalna krema za lice.

Maslinovo ulje često je baza tradicionalnih domaćih masti, primjerice u kombinaciji s nevenom ili drugim biljkama. Takvi pripravci mogu dobro omekšati suhu kožu, no čisto maslinovo ulje samo po sebi nije nužno najbolji izbor za izrazito osjetljivu ili ekcematoznu kožu.

Kod oštećene kožne barijere prednost se često daje dobro formuliranim kremama ili mastima bez mirisa, posebno onima koje su namijenjene upravo vrlo suhoj koži.

Med se također koristi u nekim proizvodima za kožu i rane, no postoji velika razlika između medicinskog meda i meda iz kuhinje.

Medicinski proizvodi s medom posebno su obrađeni i namijenjeni primjeni na koži. Obični prehrambeni med nije isto i ne bi ga trebalo samoinicijativno stavljati na otvorenu ranu.

Ako je rana duboka, jako boli, ne zacjeljuje ili pokazuje znakove infekcije, treba se javiti liječniku.

Lavanda se najčešće pojavljuje kao eterično ulje dodano različitim balzamima i mastima. Takvi proizvodi popularni su zbog mirisa i osjećaja opuštanja. Mogu biti ugodni nakon masaže, ali kod vrlo osjetljive kože parfemi i eterična ulja mogu napraviti upravo suprotno i izazvati iritaciju.

Zbog toga kod kože sklone ekcemu i alergijama često vrijedi jednostavno pravilo: što je manje mirisa i dodataka, to bolje.

Propolis se nalazi u brojnim balzamima za usne, kremama i mastima za suhu kožu. Tradicionalno se koristi kod sitnih površinskih oštećenja i ispucale kože, ali nije idealan za svakoga. Pčelinji proizvodi mogu izazvati kontaktne alergije, pa kod prvog korištenja treba obratiti pozornost na reakciju kože.

Ako nakon nanošenja nastanu svrbež, oticanje ili izraženo crvenilo, proizvod treba prestati koristiti.

Iako nije prirodna biljna mast, obični vazelin zaslužuje mjesto među proizvodima za vrlo suhu kožu upravo zato što ima jednostavan sastav. Dermatolozi ga često preporučuju jer dobro smanjuje gubitak vode kroz kožu i može pomoći kod izrazite suhoće i perutanja. Američka akademija za dermatologiju navodi vazelin kao jednu od mogućnosti za hidrataciju vrlo suhe kože.

Kod osjetljive kože upravo jednostavan pripravak bez mirisa ponekad može biti bolji od proizvoda s desetak biljnih ekstrakata.

Kod obične suhe kože mast je najbolje nanijeti nakon tuširanja ili pranja, dok je koža još blago vlažna. Na taj način masna baza pomaže zadržati vlagu.

Nije potrebno nanositi debeo sloj. Dovoljno je malo proizvoda nježno umasirati u kožu. Ako prvi put koristite određenu biljnu mast, dobro ju je prvo nanijeti na manji dio kože i pričekati kako biste vidjeli hoće li doći do reakcije.

Posebno pažljivo treba koristiti proizvode s eteričnim uljima, propolisom i drugim potencijalno alergizirajućim sastojcima.

Najvažnije je razlikovati običnu suhu ili nadraženu kožu od kožne bolesti. Ako se osip stalno vraća, širi, jako svrbi, boli, puca ili se pojavljuje iscjedak, potrebno je utvrditi uzrok. Isto vrijedi ako se pojave toplina, jaka oteklina ili crvenilo koje se širi oko rane.

Komplementarni pripravci za kožne bolesti općenito nisu jednako dobro istraženi kao standardne terapije, a NCCIH upozorava da je broj kvalitetnih istraživanja za mnoge takve pristupe malen.

Zato prirodne masti imaju najviše smisla kao pomoć kod svakodnevne njege i blažih tegoba. Kod dugotrajnih ili ozbiljnijih promjena cilj nije samo smiriti ono što se vidi na površini kože nego otkriti zbog čega je problem uopće nastao.